Davne 1896. godine po projektu čuvenog beogradskog arhitekte Milana Kapetanovića sagrađen je Dom Jevrema Grujića. Zgrada iz 19. veka u Svetogorskoj ulici, predstavlja arhitektonski raritet koja usred urbane sredine dočarava ambijent nekadašnjih dana.
Italijanski majstor Domeniko D’Andrea oslikao je centralne dekoracije na fasadi, tehnikom zgrafita koja predstavlja sponu između slike i reljefa, oblikovanu teksturu, nastalu urezivanjem motiva po svežem malteru.

FOTO: Starogradski.com
Diplomirani pravnik pariske Sorbone, Jevrem Grujić, pripadao je generaciji koja je u Srbiju donela elitističke ideje kojima je stvarana nova intelektualna populacija. Po povratku u domovinu, buntovničkim suprostavljanjem knezu Aleksandru, stvorio je libernu političku struju. Zaslugom Jevrema Grujića, 1858. godine, donet je Prvi zakon o Narodnoj skupštini čime je postavljen temelj moderne demokratije.
Istaknuti član Svetoandrejske skupštine, politički aktikvista, Jevrem Grujić je za sobom ostavio veliki opus ideja, zapisa, vrednosti, memoara koji istoričarima i politikolozima služe kao esencijalni izvor savremenih istraživanja. U svojoj profesionalnoj karijeri nekoliko puta je služio kao ministar, sudija Velikog suda i diplomatski predstavnik Srbije u Carigradu, Londonu, Parizu i Briselu.

Zbog svojih oštroumnih kritika vlasti, sa ciljem uspostavljanja kvalitetnijeg društvenog poretka, Jevrem Grujić je 1864. godine osuđen na nekoliko godina zatvora i gubitak građanskih prava. Naredne godine je pomilovan od strane kneza Mihaila Obrenovića.
Od mesta okupljanja predstavnika visokog društva, preko diskoteke, do muzeja
U kući naslonjenoj na “Atelje 212” stvarana je kultura visokog društva u kojoj su česti posetioci bili pesnici Milan Rakić i Jovan Dučić, slikari Paja Jovanović i Uroš Predić, Jovan Skerlić, Simo Matavulj i Jovan Cvijić. U domu porodice Grujić, 1912. godine potpisan je tajni ugovor Srbije i Bugarske za oslobođenje Južnih Slovena. U danima borbe za oslobođenje Beograda, 1941. godine u njemu je bila smeštena partizanska bolnica.

FOTO: Starogradski.com
Godinama kasnije u podrumu ovog zdanja otvorena je prva diskoteka na Balkanu u vlasništvu Lazara Šećerovića, potomka porodice Grujića. Kada je otvorena 1967. godine diskoteka “Kod Laze Šećera” predstavljala je novi urbani talas sociološke kulture Beograda. Kuća je ponovo u svojim prostorijama okupljala intelektualnu snagu savremenog vremena.
Na terenu kidaju, a nisu loši ni kao komšije! Košarkaši Dinamika očistili Jevremovu (FOTO)
Dom Jevrema Grujića je za javnost, u svojstvu muzeja, otvoren 2015. godine. U njemu je sadržana umetnička kolekcija od preko 400 predmeta od velikog značaja za srpsku tradiciju.

Posetioci muzeja mogu videti venčanicu Jelene Grujić, iz 1864. godine, puške hajduk Veljka i Tanaska Rajića, junaka Prvog srpskog ustanka i portret kraljice Natalije koji je oslikao slikar Stevo Todorović. Mnogi antikvari smatraju da se u kući nalazi verovatno najraskošnije venecijansko ogledalo u Srbiji iz 1775.
Posebnu vrednost u Domu Jevrema Grujića ima ikona Jovana Krstitelјa iz 18. veka sa kojom je Mirka, ćerka Jevrema Grujića prešla Albaniju.
U prostorijama muzeja možete popiti čaj i probati čuvenu čokoladnu tortu kraljice Natalije koja se priprema po originalnom starom receptu pronađenom u arhivi.
Svi pričaju o izborima, mi ćemo namerno o ljubavi! Ove romanse traju po više od pola veka (FOTO)
Trenutno u Domu Jevrema Grujića možete posetiti izložbu “Neviđeni Lubarda”. Izložba je posvećena stvaralaštvu jednog od najvećih jugoslovenskih slikara 20. veka Petru Lubardi. Preko 24 remek-dela, nastala u periodu između 1936. i 1972. godine, izložena su muzeju do 2. maja.
Muzej je otvoren četvrtkom i petkom od 15 do 20h, subotom i nedeljom od 11 do 16h.
(Starogradski.com)