Biografije stvaralaca i izvođača
Leksikografski portreti muzičkih velikana, pesnika, dirigenata i solista koji su utkali svoj rad u temelje starogradskog i građanskog melosa.
Zvonko Bogdan
Najistaknutiji savremeni interpretator i čuvar tamburaške i starogradske pesme, kompozitor i svedok nestalog sveta panonskih salaša.
Zvonko Špišić
Utemeljivač zagrebačke škole šansone, slikar i hroničar Trešnjevke čije su pesme donele moderni urbani senzibilitet u regionalnu muziku.
Predrag Gojković Cune
Vokalni virtuoz i poliglota čiji je kristalni tenor postavio nedostižne standarde u izvođenju gradske pesme, romansi i meksikanskih melodija.
Predrag Živković Tozovac
Majstor harmonike, autor antologijskih pesama i neodoljivi šarmer koji je spojio varošku intimu i kafanski duh Srbije.
Vlastimir Pavlović Carevac
Tvorac kanona srpske narodne i gradske muzike, šef Narodnog orkestra Radio Beograda i beskompromisni muzički pedagog.
Janika Balaž
Najslavniji tamburaški primaš u istoriji, legendarni vođa orkestra 'Osam tamburaša s Petrovaradina' čiji je bisernički tremolo postao svetski muzički fenomen.
Sava Vukosavljev
Muzikolog, etnomuzikolog, dirigent Velikog tamburaškog orkestra RTV Novi Sad i reformator tamburaške orkestracije.
Mijat Mijatović
Kralj predratne beogradske diskografije, doktor prava i vokalni bard čije su ploče na 78 obrtaja prenele srpsku pesmu širom sveta.
Vuka Šeherović
Jedna od prvih velikih zvezda predratnog Radio Beograda i gramofonske industrije, kraljica sevdalinke i varoške lirike međuratnog Beograda.
Sofka Nikolić
Kraljica Skadarlije i evropska diskografska senzacija međuratnog doba čiji su nastupi u kafanama 'Kragujevac' i 'Dva jelena' privlačili svetsku elitu.
Nada Mamula
Neprikosnovena primadona sevdalinke i gradske pesme čiji je moćni, baršunasti alt uneo beogradsku otmenost u sarajevski sevdah.
Anđelija Milić
Omiljeni lirski sopran Radio Beograda, pevačica suptilne lepote tona koja je ovekovečila najfinije bisere starogradske i šumadijske lirike.
Danica Obrenić
Apsolutna diva srpske salonske i starogradske romanse, lirski sopran kristalne čistoće i nezamenljivi stub muzičkog programa Radio Beograda.
Vule Jevtić
Legendarni kafanski i radijski pevač, kompozitor antologijske pesme 'Još litar jedan' i neprikosnoveni čuvar skadarlijskog šarma.
Dobrivoje Vidosavljević
Prvi veliki autentični tumač vranjske gradske pesme na Radio Beogradu, vokalni pregalac koji je dert i sevdah juga predstavio prestonici.
Miodrag Mile Popović
Mag gitare i prefinjeni vokalni tumač salonske romanse, neumorni čuvar beogradske bidermajerske tradicije.
Ksenija Cicvarić
Slavuj sa Ribnice, tragična heroina i nedostižni glas crnogorske i podgoričke gradske pesme čije su interpretacije sevdaha postale arhetip.
Vasilija Radojčić
Vokalna heroina juga i Šumadije, dramatični mecosopran čije su izvedbe vranjanskih pesama u filmovima i na radiju definisale moderni standard.
Staniša Stošić
Kralj vranjske pesme, pevač plemenitog baritona čija je 'Lela Vranjanka' postala besmrtni simbol južnosrpskog muzičkog identiteta.
Bora Spužić Kvaka
Kafanski filozof i tragični bard čiji je hrapavi, suzama natopljeni glas uneo najdublji emocionalni realizam u posleratnu narodnu i gradsku pesmu.
Toma Zdravković
Poslednji pravi boem jugoslovenske muzike, pesnik tuge, rastanaka i prokockanih noći čiji je opus naslednik klasične starogradske romantike.
Silvana Armenulić
Fascinantna diva jugoslovenske muzike koja je elegancijom, senzibilitetom i glasom spojila sevdah i modernu gradsku elegiju.
Esma Redžepova
Kraljica romske pesme i neumorna ambasadorka balkanskog zvuka, vokal nesalomive snage i autorka svetskog renomea.
Šaban Bajramović
Globalni genije balkanskog zvuka, pevač i kompozitor koji je romsku pesmu izveo iz lokalnih mahala na vodeće svetske festivale.
Ljubiša Stojanović Louis
Hrabri muzički istraživač koji je spojio južnjački sevdah, džez ritmove i moderni zvuk, stvorivši neponovljiv izvođački manir.
Ljubiša Pavković
Dugogodišnji šef Narodnog orkestra RTS-a, virtuoz na harmonici i neumorni čuvar stilske čistote gradskih igara i pesama.
Miodrag Rade Jašarević
Naslednik Carevca na čelu Narodnog orkestra Radio Beograda, virtuoz na violini čije su bravure obogatile zvučnu sliku radiofonskog Beograda.
Vlaho Paljetak
Tvorac antologijskih mediteranskih romansi i šansona poput 'Marijane' i 'Pape', magični trubadur intime jadranskih kala.
Ivo Robić
Prvi jugoslovenski pevač svetske slave, majstor elegancije koji je uneo prefinjenost salonske romanse u temelje zabavne muzike.
Dragan Toković
Plodni autor koji je napisao 'Lelu Vranjanku', 'Duni, vetre, sa Bukulje' i brojne pesme koje su se u narodu stopile sa drevnim folklorom.
Himzo Polovina
Neuropsihijatar i etnomuzikolog čija je meka, kontemplativna interpretacija definisala standard najdublje lirske sevdalinke.
Zaim Imamović
Utemeljivač posleratne radijske škole sevdaha, pevač suptilnih melizama i besprekorne emocionalne mere.
Safet Isović
Vrhunski tenor monumentalne snage, vokalni div koji je sevdalinki doneo operetsku dinamiku i stadionizaciju repertoara.
Beba Selimović
Dama sevdaha, solistkinja plemenitog tona čije su interpretacije ženskih gradskih pesama uzor suzdržane strasti.
Zehra Deović
Jedan od najčistijih soprana bosanske gradske pesme, neumorni interpretator arhaičnog repertoara gornjeg Podrinja.
Emina Zečaj
Poslednja autentična baštinica arhaičnog, intimnog pevanja uz saz, čuvarka pesama kakve su se pevale iza zatvorenih avlijskih kapija.
Jozo Penava
Plodni muzički pedagog i kompozitor koji je decenijama vodio tamburaše Radio Sarajeva i stvorio desetine novih pesama u narodnom duhu.
Branko Perović
Prepoznatljivi glas crnogorske gradske lirske tradicije, nastavljač linije podgoričkog i nikšićkog melosa.
Nikola Badev
Bard makedonske narodne pesme, prefinjeni tenor čije su interpretacije pesama iz Tikveša i Povardarja ušle u antologiju.
Aleksandar Sarievski
Tvorac kultnih pesama 'Zajdi, zajdi, jasno sonce' i 'Uči me majko, karaj me', neumorni vokalni ambasador makedonskog melosa.
Jovan Jovanović Zmaj
Velikan srpskog romantizma čiji su stihovi iz zbirki 'Đulići' i 'Đulići uveoci' inspirisali kompozitore da stvore kanonske starogradske pesme.
Branko Radičević
Pesnik mladosti, vedrine i stražilovačkog zanosa čiji su stihovi poput 'Pevam danju, pevam noću' i 'Djački rastanak' postali večna muzika.
Aleksa Šantić
Pesnik mostarskih bašti i sevdalijske tuge, autor 'Emine' i 'Što te nema', čija je lirika postala neraskidivi deo balkanske muzičke duše.
Đura Jakšić
Tragični genije srpskog romantizma, slikar strasti i boem čiji su stihovi 'Na kraj sela čađava mehana' i 'Gde ja šećer sejem' ušli u kafansko predanje.
Vojislav Ilić
Majstor melanholičnog stiha i elegične deskripcije čija je poezija prelazila u salonske romanse s kraja 19. veka.
Milorad Petrović Seljančica
Učitelj čiji su stihovi iz drame 'Čučuk Stana' postali himne: 'Jesen stiže, dunjo moja', 'Igrale se delije' i 'Zarudela zora na Moravi'.
Dragiša Nedović
Tragični muzički genije koji je napisao stotine antologijskih dela ('U lijepom starom gradu Višegradu', 'Stani, stani, Ibar vodo', 'Kad ja pođoh na Bembašu' verzija), dugo nepravedno smatranih anonimnim folklorom.
Stanislav Binički
Tvorac prve srpske opere 'Na uranku' i besmrtnog 'Marša na Drinu', pionir orkestarskog zvuka koji je harmonizovao brojne gradske i narodne melodije.
Isidor Bajić
Kompozitor opere 'Knez Ivo od Semberije', autor nezaboravnih pesama 'Jesen stiže, dunjo moja' i 'Veruj da te ljubim', ključna figura vojvođanske muzičke renesanse.
Josip Runjanin
Vojni oficir i talentovani kompozitor koji je uglazbio stihove kneza Mihaila Obrenovića 'Što se bore misli moje' i himnu 'Lijepa naša domovino'.